Makropolje/Tuvalu 2/4.
Zoltan Siđi
Verna senka

I dok zanemeo slušam
fijukanje orkana što pluta u magli,
bazaltnih orgulja huku
u dosluhu sa tutnjem plime,
baš kao čaroliju Mendesonove uvertire,
brišem iz svojih očiju
sjaj iščezlog vremena
i krećem tragom izgubljenih iluzija,
u potragu za vernom senkom devojaka u cvetu.

Prevela Draginja Ramadanski